Naša krv je crvene boje zahvaljujući gvožđu. Hemoglobin koji ono sadrži, koji je belančevina i omogućava prenos kiseonika iz pluća u naš organizam. Zdrava osoba u svom organizmu ima oko 3 do 5 grama gvožđa u sebi.
Gvožđe omogućava da naša krv postoji, i pomaže u radu mnogim našim organima. Stvara hormone u žlezdama i energiju u mišićima.
Kada našem organizmu ponedostaje gvožđa u nama se budi osećaj depresije i nesanice, najščešće osećaj prevelikog umora i slabljenje koncentracije.
Najviše crvenih krvnih zrnaca u našem telu, bar oko 150 milijardi, napravi koštana srž. U svakom od tih crvenih krvnih zrnaca se nalazi oko 300 mililitara hemoglobina sa gvožđem.
Sva ta crvena krvna zrnca se nakon 120 dana ugrade u jetru i slezinu. Tako da se gvožđe raspolaže po našem telu preko creva, bubrega ali isto tako preko njih se i gubi.
Naše telo dnevno izgubi oko 1 miligram gvožđa. Kod žena je malo veći broj, oko 1 do 2 miligrama, pogotovo tokom menstruacije.
Da bi se uspostavio izbalansirani odnos u našem telu, moramo unositi gvožđe kroz ishranu.
Za muškarce i žene u starijem dobu se obično preporučuje oko 10 miligrama, a deci i ženama pre klimaksa oko 15 miligrama dnevno.
Dok sportisti i trudnice hranom unose oko 30 miligrama, a mlade devojke i dojilje oko 20 miligrama. Starim ljudima se nekad preporučuje veća količina.
Vitamin koji pomaže u boljem apsorbiranju gvožđa je vitamin C, pogotov ako ga uzimamo iz biljne hrane.
Gvožđe je jako bitno za naš organizam jer bez njega ni mi ne bismo mogli živeti.
I ako je veoma bitan za naše telo ono ne može samo da ga proizvodi.
Višak ili manjak gvožđa
Iako se preporučuje veći unos gvožđa u organizam, postoji situacija kada taj višak ne donosi toliko dobre rezultate po naše zdravlje.
Kada postoji preveliki iznos gvožđa u našem organizmu tada dolazi do hemohromatoze tj prevelike apsorpcije gvožđa u telu.
Ovaj problem može biti naslednog karaktera ili nastaje predoziranjem tokom transfuzije krvi.
Kada se to dogodi telo apsorbuje i do 30 % gvožđa u organizam. Osoba sa normalnim iznosom gvožđa zadržava broj oko 3 ili 4 grama, a sa nagomilavanjem od 20 do 40 grama.
Sav taj višak upijaju naša jetra, srce, pankreas i koža.
Simptomi su uglavnom bolovi u stomaku, dehidratacija, sniženi krvni prtisak.Mučnina, povraćanje dijareja, zatvor. Nagomilavanje se leči od 3 do 6 meseci, prvi mesec je najbitniji.
Manjak gvožđa u krvi se naziva anemija. Ona nastaje usled gubitka gvožđa u organizmu, loše apsorpcije i nedovoljnog unošenja ishranom. Kod anemije dolazi do stvaranja osećaja umora, pospanosti, malaksalost, razdražljivost, otežano disanje, lupanje srca, glavobolja ili migrena, bledilo lica, opadanje kose, lomljene noktiju.
To ukazuje na deficit vitamina A, i to nije dobra vest za naš organizam. Postoji više vrsta anemije : aplastična anemija nastaje zbog prestanka stvaranja erocita u koštanoj srži, poznata je po osećaju mučnine.
Fanconi anemija : nastala urođenim putem, anemija zbog nedostatka folne kiseline, prati je dijareja i glatki jezik.
Lečenje anemije je različito i zavisi od uzroka.
Širom sveta od anemije pati oko 1,5 milijardi ljudi,
Namirnice bogate gvožđem
Gvožde se može naći u našoj svakodnevnoj ishrani, namirnice se mogu podeliti u dve grupe, one koje sadrže hem gvožđe ( životinjskog poreka ) i namirnice bogate non hem gvožđem ( biljnog porekla ). Namirnice poreklom životinjskog mesa mnogo bolje apsorbuju gvožđe čak od 15 do 20 %, u odnosu na ne hem koje imaju ispod 2 %.
Hem namirnice su meso, živina i riba, žitarice, spanać, tamnije meso sadrži veću količinu gvožđa, najviše ga ima u džigerici i konjskom mesu. Morski plodovi su takođe bogati ovim mineralom, školjke, ostrige, među ribama losos, tunjevina, sardine, sabljarka.
Žitarice kao što su pirinač. Zob, pšenica imau non hem gvožđa.
Mahunarke i voće, pasulj, grašak, i sočivo.
Spanać je jedan od najboljih apsobanata, kuvani spanać sadrži veći broj gvožđa od sirovog, posle njega blitva, zelje, kelj, kopriva koja ima i bakar i vitamin C.
Voće kao što je kajsija, šljiva, grožđe, ribizle, jagoda, mandarine.
Kafa i crni čaj smetaju u apsorpciji, kao i kalcijum iz mleka,pa ih treba izbegavati u toku lečenja.
Seme bundeve, u 100 grama semenki ima ok o83 % preporučene dnevne doze gvožđa. Sušene su više bogatije od pečenih.
Suncokretovo seme je bogato vitaminom E, ima oko 29 % u 100 grama.
Paradajz, ali sušeni je idealan za pravljenje sosa s mesom ili špageta a na samo 100 grama ima 51 % preporučenog unosa.
Kakao koji se ne jede sa šećerom ni masti a ni mlekom ima 36 miligrama, što je oko 200 % doze, i crna čokolada, na 100 grama sadrži oko 3 miligrama.
Ako volite sušene začinske biljke kao što su majčina dušica, menta, biber, peršun, ruzmarin i bosiljak, korijander i origano znajte da one imaju ok 5 % gvožđa preporučenog dnevnog unosa.