Šta je poljubac i šta sve otkriva o nama?

O poljupcima su ispričane mnoge priče, poljubac je bio inspiracija mnogim umetnicima, slikarima, pesnicima, piscima, muzičarima. Ima raznih poljubaca – čednih, francuskih, sočnih, vatrenih, ali i ravnodušnih, hladnih. I svi oni izazivaju snažne emocije. Nekada je poljubac bio tabu tema, a danas se o njemu vrše razna istraživanja. Kakvi su rezultati tih istraživanja i šta je u stvari poljubac saznajte u tekstu koji sledi.

Na osnovu sprovedenih istraživanja, naučnici su utvrdili da postoje različite kategorije poljubaca: poljubac u prazno pri čemu se čuje glasno „cmok“ kada se nečije usne približe vašem obrazu ali ga nikada ne dodirnu; čedni poljubac ; vatreni (erotski i senzualni) poljubac; poljubac pomirenja i hladan, ravnodušan poljubac.

Psiholozi tvrde da je ljubljenje dobro za zdravlje, kao i da pozitivno utiče na sposobnosti suočavanja sa životnim problemima i teškoćama. Prema rezultatima istraživanja tima nemačkih psihologa, osobe koje svakoga jutra poljube svog parnera žive u proseku 5 godina duže od onih koji nemaju ovu lepu naviku.

poljubac

Ljudi koji se svakodnevno ljube sa svojim najdražima, sa partnerom, sa nekim od članova porodice ili sa prijateljima, znatno ređe idu na bolovanje, ostvaruju jako dobre rezultate na poslu i retko doživljavaju saobraćajne nezgode.

I dok se skeptici pitaju koja je svrha ovakvih istraživanja i sumnjaju u verodostojnost ovakvih tvrdnji, romantične osobe su mišljenja da je poljubac iracionalan čin i da je apsurdno teoretisati o njemu. Ukoliko želite da otkrijete da li u ovim naučnim otkrićima ima istine, raspitajte se kod zaljubljenih kakva osećanja se kod njih bude kada se poljube sa voljenom osobom.

Odgovor će biti jednoglasan: „Divno“! Kako reče Hemfri Bogart u filmu „Kazablanka“, možda je poljubac samo poljubac – ali svaki poljubac koji primimo i uzvratimo, predstavlja jedinstven i dragocen doživljaj.

Šta se ustvari dešava u nama kada se sa nekim ljubimo?

Jezik preko svojih nervnih završetaka šalje mozgu signale da pokrene lučenje pljuvačnih žlezda. Žlezde počinju da oslobađaju feromone, supstance koje podstiču uzbuđenje.

Poljubac istovremeno stimuliše razmenu dopamina, endorfina i serotonina, hormona sreće i zadovoljstva i osećanja blaženstva. Otkucaji srca postaju ubrzani (od 80 do 150 u minutu). Prilikom ljubljenja aktivno je čak 29 mišića usta i lica.

Poljubac kroz istoriju

Poljubac je prvi put opisan još 1.500. godine pre naše ere. Taj opis nalazi se u „Vedi“, svetoj knjizi bramana.

Za vreme rimskog cara Nerona, donet je dekret kojim se zabrnjuje ljubljenje u znak pozdrava, kako bi se sprečilo širenje raznih zaraza.

U 17. veku nemački istoričar Martin fon Kempe napisao je „Enciklopediju o poljupcu“ u kojoj je na više od 1.000 stranica opisao poljubac i nabrojao 20 različitih oblika ljubljenja.

U periodu od 14. do 18. veka lekari su umesto poljupca preporučivali rukovanje.

Rezultati jednog istraživanja pokazuju  da svega 7 procenata Italijana redovno ljubi svoje partnerke, čime se ruši mit o Italijanima (Latinima) kao najstrastvenijim ljubavnicima.

Najpoznatiji tipovi poljupca

Kao što smo već rekli postoje razni tipovi poljupca, ali se neki od njih posebno ističu. Najstrastveniji od svih poljubaca je francuski poljubac. Ovlaš poljubac nam oduzima dah, iako se usne jedva dodiruju. Uzbudljivi poljubac je prvi tip poljubca po kama sutri, kada se jezikom nežno dodiruju partnerove usne.

5 najkontroverznijih poljubaca

Sovjetski lider Leonid Brežnjev poljubio je 1979. godine svog istočnonemačkog kolegu Eriha Honekera u usta.

Na ceremoniji dodele MTV nagrada iz 2003. godine dogodio se, po mnogima, skandal kada su se Madona i Britni Spirs strastveno poljubile.

Na kontroverznom reklamnom panou za Beneton iz 1992. godine prikazan je poljubac između katoličkog sveštenika i opatice, što je izazvalo burne reakcije u italijanskoj javnosti.

Profesor jedne gimnazije u Italiji javno je 1991. godine poljubio svoju učenicu zaraženu HIV virusom, kako bi pokazao da se ova opaka bolest ne može preneti poljupcem.

Najduži poljubac u istoriji filma bio je onaj između Kerija Granta i Ingrid Bergman u filmu „Ozloglašena“ iz 1946. godine.

Sponzorisani tekstovi:

Loading...